Ali,svaki čovjek nije samo on sam,nego je jedinstvena,sasvim osobita,u svakom slučaju važna i znamenita tačka u kojoj se pojave svijeta ukrštaju samo jedanput na taj način,i nikada više.
Mi možemo razumjeti jedan drugog,ali svako od nas može da protumači samo sebe samog.
Ljudi srčani i od karaktera uvijek su drugim ljudima vrlo nelagodni.
Ne,od ljudi se nikad ne treba plašiti.
Ako se čovjek plaši od nekoga,to dolazi otuda što je tom nekom ustupio moć nad sobom.
Tako je dobro što znamo da u nama unutra ima nekog koji sve zna,sve hoće,sve čini bolje nego mi sami.
Ako nekoga mrzimo,onda u njegovom liku mrzimo nešto što je usađeno u nama samima.Ono što nije u nama samima,to nas ne uzbuđuje.
Ko doista neće ništa drugo do svoju sudbinu,taj više nema sebi ravnog,taj stoji sasvim sam i ima oko sebe samo hladan vasionski prostor.
Stvari koje vidimo,jesu iste stvari koje su nama.Ne postoji druga stvarnost sem one koje imamo u sebi samima.Stoga većina ljudi živi tako nestvarno,zato što slike izvan sebe smatraju za stvarnost,a svoj vlastiti svijet u sebi ne puštaju nikako da dođe do riječi.
Mi možemo razumjeti jedan drugog,ali svako od nas može da protumači samo sebe samog.
Ljudi srčani i od karaktera uvijek su drugim ljudima vrlo nelagodni.
Ne,od ljudi se nikad ne treba plašiti.
Ako se čovjek plaši od nekoga,to dolazi otuda što je tom nekom ustupio moć nad sobom.
Tako je dobro što znamo da u nama unutra ima nekog koji sve zna,sve hoće,sve čini bolje nego mi sami.
Ako nekoga mrzimo,onda u njegovom liku mrzimo nešto što je usađeno u nama samima.Ono što nije u nama samima,to nas ne uzbuđuje.
Ko doista neće ništa drugo do svoju sudbinu,taj više nema sebi ravnog,taj stoji sasvim sam i ima oko sebe samo hladan vasionski prostor.
Stvari koje vidimo,jesu iste stvari koje su nama.Ne postoji druga stvarnost sem one koje imamo u sebi samima.Stoga većina ljudi živi tako nestvarno,zato što slike izvan sebe smatraju za stvarnost,a svoj vlastiti svijet u sebi ne puštaju nikako da dođe do riječi.
Нема коментара:
Постави коментар